Izrael: Izvjestan kraj epohe Netanjahua?

Na prekjuče održanim opštim parlamentarim izborima u Izraelu, drugim tekuće godine, na kojima je izlaznost bila 69. 4%, a na osnovu prebrojanih 97,6% glasovа, došlo je do preokreta kojim nema blokovskog pobjednika.

  • Vijesti
  • Svijet


Puni nezvanični rezultati za 22. saziv Kneseta se očekuju večeras, pri čemu dosadašnji podaci upućuju na:

- Plavo-bijela (Kahol-lavan) partija, stranka političkog centra, na čelu sa Binjamin Ganc-om (Benjamin Gantz): 33 – pad za 2 mantada u odnosu na aprilske izbore;

- Likud, stranka desnog centra, premijera Binjamin Netanijahu-a (Benjamin Netanyahu): 31 – pad za 4;

- Zajednička lista (Ha'reshima ha'meshutefet), savez arapskih paritja: 13 – rast za 3 mandata, pri čemu su na aprilskim izborima stranke ove liste nastupile samostalno;

- Šas (Shas), ultra-religiozna partija orijentalnih Jevreja: 9 – rast za 1;

- Izrael naš dom (Israel Beteynu), stranka desnice čiju srž čine useljenici iz bivšeg SSSR-a, pod rukovodstvom Avigdor Liberman-a (Lieberman): 8 – rast za 3;

- Jahadut Ha-Tora (Yahadut Ha'Torah), stranka ultra-religioznih aškenaskih Jevreja:  8 – bez promjene;

- Desno (Yamina), stranka nacionalne i nacionalno-religiozne desnice: 7 – rast za 2;

- Radnička/Laburistička (Ha'avoda) – Gešer (Gesher), državotvorna partija Ben-Guriona, Rabina, Peresa i mnogih drugih istorijskih velikana: 6 – bez promjene;

- Demokratski tabor (Ha'mahane ha'demokrati), partija lijevog Merec-a (Meretz) i nekadašnjeg premijera Ehud Barak-a (Ehud Barack): 5 – rast za 1.

Izlaznost je za 1.5 % viša u odnosu na aprilske izbore, po kojima mandatar i po svemu sudeći sada odlazeći ekskluzivni predsjednik vlade Netanijahu nije uspio da oformi vladu.

Kako za BN prenosi bivši počasni konzul Bosne i Hercegovine u Izraelu Aleksandar Nikolić suštinski rezultat se ocrtava u nemogućnosti blokovske natpolovične prevlasti. Kako je lijevi blok, na čelu sa Plavo-bijelom partijom, uključujući i arapske stranke, sabrao 57 mandata, a desni, predvođen Likudom, koji uključuje i ultra-religiozne partije, 55 poslaničkih mjesta, nijedan nije dostigao natpolovičnih 61 i jasnu poziciju mandatara predsjednika Rivlin-a (Reuven Rivlin). 

Po svemu sudeći, Libermanov Izrael naš dom biva presudnim tasom na vagi, sa svojih 8 mandata. Kako Nikolić navodi aritmetička kombinatorika ovog puta neće nedvosmisleno biti dovoljna. Naime, formiranju vlade nacionalnog jedinstva, mogla bi se suprotstaviti isključivost na stranačkoj ili personalnoj osnovi. Ovdje se prije svega misli na koaliranje sa arapskim odnosno ultra-religioznim strankama, a u potencijalu i na Netanijahua, imajući u vidu eventualnosti pravosudnog procesa.

Visoko disciplinovana izlaznost ultra-religioznog stanovništva, a na ovim izborima i arapskog, dobrim dijelom su determinisali mapu podjele poslaničkih mjesta. Tako je među hasidskim zajednicama, poput slonimske, zabilježeno rekordnih 97% izlaznosti. Prema podacima CIK-a pravo glasa je imalo 5,8 miliona, od čega su 79 % Jevreji, 16 % Arapi, a 14 % je mlađe od 24 godina starosti.

Interesantno je i da je jedan od četvorice lidera Plavo-bijelih, Jair Lapid (Yair Lapid), novinar, publicista i dobrotvorni radnik, sin Josefa (Tomija) Lapid-a, rodom iz Kaća kraj Novog Sada, nekadašnjeg direktora javnog RTV servisa, tiražnog Ma'ariv-a i ministra pravde.

Ovi izbori donose i principijelno-ideološka osvježenja, poput odnosa vjerskih zajednica i države i borbe protiv korupcije.

Nikolić, inače saradnik Avigdora Libermana, podsjeća da je upravo Liberman bio taj koji se tokom najžešćih pritisaka na jevrejsku državu da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. Republike Kosova, tada na dužnosti ministra inostranih poslova, odlučno odupreo. Uz ovo inicirao je ukidanje viza nosiocima nacionalnih pasoša Republike Srbije. Broj dva na listi Libermanove stranke, Oded Forer, je predsjedavajući društva parlamentarnog prijateljstva Kneseta sa Republikom Srbijom.

I u slučaju da Likud bude dio koalicije pitanje je da li će Netanijahu biti taj koji će sastavljati vlast. Time se kontinuitet od 2009. privodi kraju (vršio je premijersku funkciju i između 1996-1999.).

Za Netanijahua ovi su izbori bili i više od igre, imajući u vidu predstojeće elemente pravosudnog procesa, odnosno imunitet tokom istog. Iza sebe Netanijahu niže jasnih deset godina kontinuiranog privrednog rasta, makro-ekonomske stabilnosti, zemlje koja je postala članom OECD-a, te koja je iskoračila nekoliko značajnih uspjeha na međunarodnoj političkoj sceni - posebno izvanrednih odnosa sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Istovremeno, i Izrael pati od globalne pojave produbljavanja društveno-ekonomskog jaza između bogatih i siromašnih. Indikativan je pad podrške Netanijahuovom Likudu u gradovima koji su decenijama slovili za partijska uporišta, među kojima su i periferna mjesta u razvoju, te ona bezbjednosno ugrožena blizinom zelene linije razdvajanja sa pojasom Gaze. Premda je neophodno strpljenje do brzog objavljivanja konačnih i nezvaničnih rezultata, sve su jasniji putokazi u kraj epohe Netanijahua.

(BN)

KOMENTARI0
POŠALJITE PORUKU

Razvoj: NEST

© Đorđe Gajić 2018.
Sva prava zadržana.